Read Aloud the Text Content

This audio was created by Woord's Text to Speech service by content creators from all around the world.

Text Content or SSML code:

Glavni grad Njemačke bio je usred sovjetske okupacijske zone. Dogovorom među Saveznicima prolaz do zapadnog Berlina osiguran je cestovnim i željezničkim koridorima. Nakon odluke zapadnih Saveznika o uvođenju zajedničke valute za njihove tri okupacijske zone, sovjetska je vojska blokirala cestovne i željezničke prometnice prema zapadnom dijelu Berlina. Saveznici su odlučili zapadni Berlin opskrbljivati tzv. zračnim mostom. Zrakoplovima su se u grad dopremali hrana, gorivo i sve ostalo potrebno za normalan život. Zahvaljujući odličnim organizacijskim sposobnostima zračnih snaga Zapadni je blok odnio prvu hladnoratovsku pobjedu. BERLINSKA KRIZA Stalna medublokovska napetost povremeno bi se pojačala i za- prijetila otvorenim sukobom dviju velesila - nastala bi kriza. Prva velika hladnoratovska kriza dogodila se u podijeljenoj Njemač- koj. Zapadni Saveznici odlučili su ujediniti svoje tri okupacijske zone u jednu i od zapadnog dijela Njemačke stvoriti zasebnu dr- žavu. Pomak prema ostvarenju tog plana bilo je i uvođenje zajed- ničke valute za tri zapadne okupacijske zone. Na taj su potez u lipnju 1948. Sovjeti odgovorili blokadom zapadnog Berlina. Za- padni su Saveznici, uz velike napore, uspješno opskrbljivali Berlin zračnim putem pa su Sovjeti sljedeće godine prekinuli blokadu. Ona nije zaustavila niti usporila proces ujedinjavanja triju zapad- nih okupacijskih zona u jednu cjelinu. U svibnju 1949. britanska, francuska i američka okupacijska zona ujedinjene su u Saveznu Republiku Njemačku. Sovjeti su svoju okupacijsku zonu progla- sili Demokratskom Republikom Njemačkom. SR Njemačka bila je dijelom zapadnoga, kapitalističkog bloka, a DR Njemačka istočnoga, socijalističkog. Glavni grad SR Njemačke bio je Bonn, a DR Njemačke Berlin (tj. njegov istočni dio). Berlin je ostao podi- jeljen grad, a podjela je dodatno učvršćena izgradnjom zida 1961. godine. Berlinski zid postao je simbolom blokovske podjele svijeta. Blokovska je podjela dodatno učvršćena stvaranjem vojno-političkih saveza. Godine 1949. osnovan je Sjevernoatlantski ili NATO-pakt, na čelu sa SAD-om, a 1955. godine Varšavski pakt, predvođen SSSR-om. Mnogo država nije se željelo priključiti nijednome bloku. Zato su one, predvođene Egiptom, Indijom i Jugoslavijom, 1961. godine utemeljile pokret nesvrstanih. U početku su članice Varšavskog pakta bile sve europske socijalističke države osim Jugoslavije. Albanija je šezdesetih godina prošloga stoljeća napustila Varšavski pakt, a nakon sloma komunizma on se raspao. Dio nekadašnjih članica priključio se Sjevernoatlantskom paktu (Poljska, Češka i Mađarska 1999. godine, a Estonija, Letonija, Litva, Slovačka, Rumunjska i Bugarska 2004. godine). Od 2009. godine i Hrvatska je članica NATO-a. KUBANSKA KRIZA Kubanska kriza smatra se vrhuncem hladnoga rata i najopasni- jom hladnoratovskom krizom. U Kubi su 1959. komunistički re- volucionari, predvodeni Fidelom Castrom, nakon višegodišnje borbe preuzeli vlast. SAD nije želio dopustiti nastanak komuni- stičkog režima na američkom kontinentu pa je američki pred- sjednik John F. Kennedy [Džon Kenedi] odobrio plan svrgavanja Castra s vlasti. Pružena je financijska i vojna pomoć izbjeglim pristašama prijašnjeg režima, koji su pokušali svrgnuti Castra i ponovno preuzeti vlast. No njihovo iskrcavanje u Zaljevu svinja na Kubi na početku 1961. godine završilo je neuspjehom. Castro je tada odlučio zatražiti pomoć SSSR-a jer je pretpostavljao da će ga Amerikanci vrlo brzo opet nastojati svrgnuti. Sovjetski vo- đa Nikita Hruščov spremno je odobrio pomoć u novcu i vojnoj opremi. Među ostalim, Sovjeti su u Kubi instalirali i nuklearne rakete. Kennedy je u listopadu 1962. zatražio da se one uklone te je objavio pomorsku blokadu Kube. Zaprijetio je da će, bude li izveden sovjetski atomski napad, odgovoriti protunapadom. Sljedećih je tjedan dana svijet bio na rubu nuklearnog rata. Svje- sni svoje odgovornosti, Hruščov i Kennedy nastojali su završiti krizu bez uporabe sile. Komunicirali su izravno, pismima, ali i preko posrednika. U opasnoj igri živaca, zbog koje je strepio cijeli svijet, prvi je popustio Hruščov. Naredio je povlačenje sovjetskih projektila iz Kube, a zauzvrat se Kennedy obvezao da američka vojska neće izvesti invaziju na otok. Dodatno se, tajnim dijelom dogovora, obvezao da će SAD povući rakete iz Turske. Hladni rat obilježilo je i natjecanje u razvoju svemirske tehnologije. Sovjetski su znanstvenici prvi uspjeli izraditi umjetni satelit - Sputnik 1 (Suputnik). Time je 1957. godine počela sve- mirska era čovječanstva. Za jedan obilazak oko Zemlje trebalo mu je oko sat i pol. Taj sovjetski uspjeh šokirao je SAD, koji je sebe smatrao tehnološkom supersilom bez premca. Američki strah od SSSR-a još se pojačao: ako Sovjeti mogu poslati letje- licu u svemir, mogu i na SAD. Mjesec dana poslije u Sputniku 2 Zemlju je obletjelo i prvo živo biće - kujica Lajka. U travnju 1961. SSSR je postigao još jedan veliki uspjeh. Jurij Gagarin postao je prvim čovjekom koji je poletio u svemir. On je u svemirskom brodu Vostok 1 obletio Zemlju za 1 sat i 29 minuta. Amerikanci su također počeli razvijati tehnologiju svemirskih letova. Čovjeka su u svemir poslali samo mjesec dana nakon Gagarinova pothvata, a 1969. godine uspjeli su sletjeti na Mjesec. Američki astronaut Neil Armstrong bio je prvi čovjek koji je stupio na njegovo tlo. OBILJEŽJA HLADNOGA RATA Razdoblje hladnoga rata obilježeno je stalnom napetošću izme- đu Zapadnoga i Istočnog bloka te međusobnim nepovjerenjem i optužbama. Nekoliko je puta prijetio otvoreni sukob dviju strana i činilo se da je svijet na rubu trećega svjetskog rata. Posebna je opasnost bila mogućnost upotrebe nuklearnog oružja. Naime, počela je i utrka u naoružavanju pa su s vremenom obje strane posjedovale dovoljno oružja za potpuno uništenje civilizacije. To je dovelo do stvaranja tzv. „ravnoteže straha". Bilo je jasno da bi ratovanje oružjem na koje je potrošen golem novac bilo kobno za čovječanstvo. BLOKOVSKA PODJELA SVIJETA Pri kraju Drugoga svjetskog rata počela su se oko SAD-a i SSSR-a stvarati dva suprotstavljena bloka. Suprotno dogovoru posti- gnutom u Jalti, u zemljama koje je oslobodila sovjetska vojska nisu održani slobodni višestranački izbori. Strahovanja za- padnih političara od širenja komunizma počela su se ostvarivati. Oko SAD-a okupio se blok kapitalističkih država s namjerom da spriječe daljnje širenje komunizma, tzv. Zapadni blok. U državama istočne i srednje Europe koje je oslobodila sovjetska vojska postupno su na vlast došli komunisti. Budući da im je Staljin omogućio dolazak na vlast, bili su pod njegovim izravnim utjecajem. Iznimka su bile Jugoslavija i Albanija. Oko SSSR-a okupila se većina socijalističkih država i tvorila tzv. Istočni blok. Počelo je nadmetanje dviju velesila na svim područjima ljudskoga djelovanja - političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom, vojnom itd. Svaka je strana nastojala pokazati superiornost svojega društvenog sustava i tako proši- riti svoj utjecaj u svijetu. U tu su se svrhu koristili propagandom. Putem medija, ali i glazbe i filmova, nastojali su pokazati pred- nosti svojeg sustava i nedostatke suparničkoga. Kako bi spriječio širenje komunizma, američki predsjednik Harry Truman ponudio je 1947. godine europskim državama financijsku pomoć. Program je razrađen, a prema tadašnjem američkom državnom tajniku Georgeu Marshallu nazvan je Marshallov plan. Amerikanci su mislili da je vjerojatnost prihvaćanja komunističkih ideja veća u državama u kojima ima mnogo gladnih i nezadovoljnih. Zato je gospodarski oporavak Europe bio glavni preduvjet da se spriječi širenje komunizma. SSSR je odbio američku pomoć, a to je tražio i od zemalja pod svojim utjecajem. Počeo je hladni rat - razdoblje stalne napetosti između Zapadnoga i Istočnog bloka. Na ilustraciji je propagandni plakat za Marshallov plan. Ta suradnja nije značila odustajanje od jednostranačja. Zapad je financijski i vojno podupirao Jugoslaviju. Nakon Staljinove smrti, odnosi Jugoslavije i SSSR-a su normalizirani, s tim da je Jugosla- vija trajno ostala izvan sovjetskog utjecaja. Tijekom godina političkog sukoba sa SSSR-om KPJ se grubo obračunao sa Staljinovim pristašama. Pritom su žrtvama progona postali i mnogi nedužni građani. Tzv. informbiroovci zatvarani su u kaznionicu na Golom otoku, gdje su u vrlo teškim uvjeti- ma robijali godinama. KPJ se tako pri obračunu sa staljinistima služio Staljinovim metodama. Goli otok je na sjevernom Jadranu. Nije imao niti danas ima stalno stanovništvo. Logor namijenjen „informbiroovcima" na Golom otoku otvoren je 1949. godine. U sklopu logora bila je i ženska kaznionica na obližnjem otoku Svetom Grguru. Logor je 1956. godine prenamijenjen u zatvor te poslije u maloljetnički zatvor, a potpuno je ukinut 1988. godine.