Read Aloud the Text Content

This audio was created by Woord's Text to Speech service by content creators from all around the world.

Text Content or SSML code:

U svijetu književnosti, malo djela ima takav duboki utjecaj na razumijevanje ljudskih moralnih dilema kao što je "Zločin i kazna" Fjodora Mihajloviča Dostojevskog(1821.-1881), jednog od najvećih predstavnika visokog ruskog realizma, ujedno najznačajniji prethodnik moderne proze 20.st na kojh je utjecao svojim pripovjednim postupcima I tematikom. Centralno mjesto ove psihološke drame zauzima Raskoljnikov, student prava koji se odlučuje na ubojstvo Aljone Ivanovne, pohlepne i neljudske lihvarke. Razlog Raskoljnikovljevog zločina leži u složenom preplitanju ideoloških uvjerenja, osobnih uvjerenja i psihološkog stanja lika koji teži dokazati svoju superiornost kroz radikalni čin koji bi redefinirao njegovu vlastitu moralnost i društveni status. Raskoljnikovljeva motivacija za ubojstvo odražava se kroz njegovu fascinaciju pozicijom i moći koju su imali povijesni velikani poput Napoleona. U drugom polaznom tekstu, Raskoljnikov se uspoređuje s Napoleonovim prelaskom preko moralnih granica za veće ciljeve. Dostojevski kroz ovu usporedbu otvara pitanje moralne relativnosti i sugestiju da postoji razlika između "običnih" ljudi i "iznimnih" pojedinaca, koji su po Raskoljnikovu ovlašteni prekršiti zakon i moral za ostvarenje "viših" ciljeva. Raskoljnikovovo djelo time postaje test njegove teorije o "izuzetnim" ljudima, pokušaj dokazivanja svoje sposobnosti da djeluje izvan granica moralnog zakona koji veže druge. Analizirajući njegovo stanje duha prije i nakon zločina, vidljivo je kako ga duboka oskudica, očaj i izolacija od društva guraju prema ekstremima. Dostojevski opisuje Raskoljnikovljevu vanjsku pojavu i okolinu, naglašavajući njegovu izoliranost i otuđenost. Ovaj opis ne samo da postavlja ton za Raskoljnikovljevo mentalno stanje već i za St. Petersburg koji služi kao ogledalo za njegovu izmučenu psihu. "Zločin i kazna" reflektira Dostojevskovo shvaćanje Rusije 19. stoljeća, zahvaćene socijalnim promjenama i ideološkim sukobima. Eksperimentalno istraživanje moralnosti, slobode i prirode zla odražava se kroz Raskoljnikovljev lik, koji postaje polje bitke između tradicionalnih kršćanskih vrijednosti i novih, nihilističkih ideologija koje su preplavile tadašnje intelektualno okruženje. U zaključku, Raskoljnikovljevo ubojstvo Aljone Ivanovne ne može se svesti na jednostavan odgovor. Umjesto toga, njegov čin je složena manifestacija unutarnjih borbi, ideoloških uvjerenja i Dostojevskog istraživanja granica ljudske psihe. Raskoljnikovljev pokušaj da se postavi iznad društvenih i moralnih zakona, vođen idejom o svojoj izuzetnosti, u konačnici ga dovodi do spoznaje o temeljnoj pogrešci svojih predodžbi i neizbježnosti moralne odgovornosti. "Zločin i kazna" ostaje vječni podsjetnik na složenost ljudske prirode i na to kako ideološke ambicije mogu zaslijepiti pojedinca, vodeći ga u propast umjesto u obećanu veličinu.